Raznolika hrana: saznajte kako uravnotežiti dnevne obroke

Presvlačenje u ormaru, premještanje namještaja po kući, stvaranje novih navika u svakodnevnom životu ... Varijacija je uvijek zdrav stav kada to radimo razmišljajući o svojoj dobrobiti i kako bismo izašli iz monotonije koju rutina može generirati. Pa, zašto ne bismo zamijenili i povećali i svoju hranu? Mnogi ljudi koji doslovno slijede svoju prehranu ne shvaćaju niz mogućnosti koje odgovaraju gastronomskoj ponudi za konzumaciju. Pogledajte kako je jednostavno i ukusno sofisticirati svakodnevni jelovnik na prirodan i hranjiv način!

Prema nutricionistici Sheili Basso, varijacije hrane su prirodne i izuzetno važne za ljude. Napokon, svakodnevno trebamo nekoliko vrsta hranjivih sastojaka koji se, mnogo puta, nadopunjuju i pojačavaju njihove blagodati kad su zajedno, grupirani u isti obrok. Objašnjava:

"Svestranost hrane temelji se na dvije skupine: životinjska i biljna hrana. Životinjska hrana dobar je izvor proteina i većine vitamina i minerala, ali ne sadrži vlakna i može sadržavati visoku količinu kalorija po gramu i sadržaju. višak nezdravih masti. Zauzvrat, hrana biljnog podrijetla obično je bogata vlaknima, raznim hranjivim tvarima i općenito ima manje kalorija po gramu od one životinjskog podrijetla. Ali, pojedinačno, obično ne daju u odgovarajućem omjeru, sve hranjive sastojke koji su nam potrebni. Odnosno, međusobno se hranjivo nadopunjuju. To objašnjava zašto je ljudska vrsta evoluirala tako da je u stanju jesti široku paletu hrane ", naglašava stručnjak.

Osnovne skupine hrane za variranje svakodnevnog jelovnika

- Ugljikohidrati : Hrana s visokom koncentracijom ugljikohidrata, poput žitarica (uključujući rižu, kukuruz i pšenicu), kruha, tjestenine, gomolja (poput krumpira i jam) i korijenja (poput manioke) općenito su izvori složenih ugljikohidrata i dijetalna vlakna, ali sadrže i vitamine, minerale i proteine.

NAPOMENA: Šećer (saharoza) nije potreban za ljudsko tijelo, jer spada u skupinu jednostavnih ugljikohidrata, a energiju koju oni pružaju može dobiti kroz složene ugljikohidrate (škrob). "Dakle, ovom jednostavnom šećeru mora se smanjiti konzumacija, jer je prekomjerno povezan s povećanim rizikom od pretilosti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti", naglašava Sheila Basso.

- Voće i povrće: Treba ga jesti svakodnevno. Ova hrana izvor je prehrambenih vlakana, vitamina i minerala. Poticaj potrošnji uglavnom je koncentriran u svojim prirodnim oblicima. Proizvodi s visokom koncentracijom šećera, poput voćnih želea, pića s okusom voća i konzerviranog povrća, s visokim udjelom soli, nisu dio ovog poticaja.

- Povrće bogato proteinima: Posebno cjelovite žitarice, mahunarke, poput graha, a također sjemenke i orašasti plodovi, uz malu količinu masti, izvori su prehrambenih vlakana, vitamina B skupine, kalcija, željeza i drugih minerala nezasićen.

- Hrana životinjskog podrijetla: Uključuje male količine mesa od goveda, svinjetine, ribe, peradi, jaja, mlijeko, sir i jogurt, po mogućnosti obrano ili s niskim udjelom masti. Te su namirnice izvor željeza, kalcija i vitamina B12 (isključujući životinjske proizvode).

"Adekvatna vegetarijanska prehrana možda će moći zadovoljiti prehrambene potrebe. Kada odabirete vegetarijansku prehranu, važno je kontaktirati nutricionista kako biste osigurali odgovarajuću zamjenu i kombinaciju hrane i ne povećali rizik za zdravlje zbog neadekvatne hrane", naglašava nutricionista.

- Izvori masti u hrani: Masti su izvori esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima (A, D, E, K), koje hrana mora nužno prenijeti, jer ih tijelo ne može proizvesti. Dakle, sva ljudska bića trebaju izvor masti, po mogućnosti nezasićene (mono i polinezasićene). Zasićene masnoće, prisutne u životinjskoj hrani, povećavaju rizik od dislipidemije (promjene u razini masnoća u krvi) i srčanih bolesti.

Briga za cjelovitu prehranu

Vrijedno je spomenuti da nijedna određena hrana ili njihova skupina sama po sebi nisu dovoljni da osiguraju sve hranjive sastojke potrebne za dobru prehranu i, shodno tome, održavanje zdravlja. "Zdrava prehrana doprinosi poboljšanju kvalitete života stanovništva, smanjenju prevalencije prekomjerne tjelesne težine (prekomjerne težine i pretilosti), povezanih kroničnih bolesti i drugih bolesti povezanih s hranom i prehranom. Jedite dobro!" Sheila. * Sheila Basso (CRN 21.557) je specijalistica za kliničku prehranu i pretilost, mršavljenje i zdravlje sa Saveznog sveučilišta u Sao Paulu (Unifesp).

Preporučeno

10 namirnica bogatih željezom koje nikako ne smijete propustiti u prehrani
Čemu služi lovorov list? Otkrijte njegove prednosti i kako ga konzumirati
Čemu služi ora-pro-nobis biljka? 5 blagodati ovog povrća