Presvlačenje u ormaru, premještanje namještaja po kući, stvaranje novih navika u svakodnevnom životu ... Varijacija je uvijek zdrav stav kada to radimo razmišljajući o svojoj dobrobiti i kako bismo izašli iz monotonije koju rutina može generirati. Pa, zašto ne bismo zamijenili i povećali i svoju hranu? Mnogi ljudi koji doslovno slijede svoju prehranu ne shvaćaju niz mogućnosti koje odgovaraju gastronomskoj ponudi za konzumaciju. Pogledajte kako je jednostavno i ukusno sofisticirati svakodnevni jelovnik na prirodan i hranjiv način!
Prema nutricionistici Sheili Basso, varijacije hrane su prirodne i izuzetno važne za ljude. Napokon, svakodnevno trebamo nekoliko vrsta hranjivih sastojaka koji se, mnogo puta, nadopunjuju i pojačavaju njihove blagodati kad su zajedno, grupirani u isti obrok. Objašnjava:
"Svestranost hrane temelji se na dvije skupine: životinjska i biljna hrana. Životinjska hrana dobar je izvor proteina i većine vitamina i minerala, ali ne sadrži vlakna i može sadržavati visoku količinu kalorija po gramu i sadržaju. višak nezdravih masti. Zauzvrat, hrana biljnog podrijetla obično je bogata vlaknima, raznim hranjivim tvarima i općenito ima manje kalorija po gramu od one životinjskog podrijetla. Ali, pojedinačno, obično ne daju u odgovarajućem omjeru, sve hranjive sastojke koji su nam potrebni. Odnosno, međusobno se hranjivo nadopunjuju. To objašnjava zašto je ljudska vrsta evoluirala tako da je u stanju jesti široku paletu hrane ", naglašava stručnjak.
Osnovne skupine hrane za variranje svakodnevnog jelovnika
- Ugljikohidrati : Hrana s visokom koncentracijom ugljikohidrata, poput žitarica (uključujući rižu, kukuruz i pšenicu), kruha, tjestenine, gomolja (poput krumpira i jam) i korijenja (poput manioke) općenito su izvori složenih ugljikohidrata i dijetalna vlakna, ali sadrže i vitamine, minerale i proteine.
NAPOMENA: Šećer (saharoza) nije potreban za ljudsko tijelo, jer spada u skupinu jednostavnih ugljikohidrata, a energiju koju oni pružaju može dobiti kroz složene ugljikohidrate (škrob). "Dakle, ovom jednostavnom šećeru mora se smanjiti konzumacija, jer je prekomjerno povezan s povećanim rizikom od pretilosti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti", naglašava Sheila Basso.
- Voće i povrće: Treba ga jesti svakodnevno. Ova hrana izvor je prehrambenih vlakana, vitamina i minerala. Poticaj potrošnji uglavnom je koncentriran u svojim prirodnim oblicima. Proizvodi s visokom koncentracijom šećera, poput voćnih želea, pića s okusom voća i konzerviranog povrća, s visokim udjelom soli, nisu dio ovog poticaja.
- Povrće bogato proteinima: Posebno cjelovite žitarice, mahunarke, poput graha, a također sjemenke i orašasti plodovi, uz malu količinu masti, izvori su prehrambenih vlakana, vitamina B skupine, kalcija, željeza i drugih minerala nezasićen.
- Hrana životinjskog podrijetla: Uključuje male količine mesa od goveda, svinjetine, ribe, peradi, jaja, mlijeko, sir i jogurt, po mogućnosti obrano ili s niskim udjelom masti. Te su namirnice izvor željeza, kalcija i vitamina B12 (isključujući životinjske proizvode).
"Adekvatna vegetarijanska prehrana možda će moći zadovoljiti prehrambene potrebe. Kada odabirete vegetarijansku prehranu, važno je kontaktirati nutricionista kako biste osigurali odgovarajuću zamjenu i kombinaciju hrane i ne povećali rizik za zdravlje zbog neadekvatne hrane", naglašava nutricionista.
- Izvori masti u hrani: Masti su izvori esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima (A, D, E, K), koje hrana mora nužno prenijeti, jer ih tijelo ne može proizvesti. Dakle, sva ljudska bića trebaju izvor masti, po mogućnosti nezasićene (mono i polinezasićene). Zasićene masnoće, prisutne u životinjskoj hrani, povećavaju rizik od dislipidemije (promjene u razini masnoća u krvi) i srčanih bolesti.